Zastava Bosne i Hercegovine

ZAKON O ZDRAVSTVENOM OSIGURANJU: Prodaja lažnih lekarskih opravdanja kao krivično delo


Postoji širok spektar troškova osnovnog i srednjeg obrazovanja, a na društvenim mrežama pojavio se još jedan izuzetno primamljiv, ali ni najmanje legalan - prodaja lekarskih opravdanja.

Interesovanje je, sudeći po komentarima, veliko. Takve “usluge” reklamiraju na platformama koje koriste deca, na “Tiktoku” i “Instagramu”, a za detalje o cenama pojedini zahtevaju slanje privatne poruke.

Ipak, kada smo pokušali da stupimo s njima u kontakt, u tome nismo uspeli, jer ni na jednom nalogu nisu dozvolili takvu opciju, te ostaje nepoznanica na koji način komuniciraju s potencijalnim klijentima.

S druge strane, pojedini nalozi su izuzetno transparentni sa cenama i uslugama. Pod parolom “opravdanja jeftino” nude ova dokumenta za 300 dinara po komadu, 500 za dva i 600 za tri opravdanja. Tu su uključene i akcije poput “5+5 gratis” i “10+10 gratis”.

Na fotografijama i video-zapisima jasno se vide lekarska opravdanja sa pečatom Doma zdravlja “Stari grad” i nepotpunim pečatom lekara čije je ime samo uočljivo “Nataša”, ali prezime nije dostupno.

Pokušali smo da stupimo u kontakt sa tom zdravstvenom ustanovom, ali do objavljivanja teksta nismo dobili odgovor na pitanje da li su obavešteni o ovom fenomenu i da li imaju neke informacije o takvoj prevari.

Takođe, na pojedinim profilima na “Tiktoku” pojavila su se opravdanja sa navodnim pečatom privatnih ambulanti.

Ova priča može imati tri moguća scenarija lekare koji su zloupotrebili položaj, ljude koji su falsifikovali pečate ovih institucija ili osobe koje su, u želji za lakom zaradom, pomoću veštačke inteligencije generisali fotografije, predstavljajući ih kao validna opravdanja.

Ukoliko lekar sa važećom licencom i pečatima svesno izdaje lažna opravdanja radi sticanja novčane koristi, on vrši više krivičnih dela, rekao je za list Politika advokat Marko Z. Anđelković.

Kako je objasnio, reč o krivičnom delu zloupotreba službenog položaja.

“Lekar u državnoj zdravstvenoj ustanovi se smatra službenim licem i iskorišćavanjem svog položaja da izda lažno opravdanje pribavlja sebi protivpravnu imovinsku korist, dosledno potvrđuje da se izdavanje lažne medicinske dokumentacije (izveštaja, uverenja) od strane medicinskog osoblja kvalifikuje upravo kao ovo krivično delo. Kazne u ovim slučajevima, često na osnovu sporazuma o priznanju krivice, kretale su se od uslovnih osuda do kazni kućnog zatvora”, kazao je advokat Anđelković.

Osim toga, u ovakvim slučajevima, čine se još dva krivična dela. Ukoliko lekar upiše neistinite podatke, odnosno lažnu dijagnozu u opravdanje, koje predstavlja službenu ispravu, on čini i krivično delo falsifikovanje službene isprave. Sagovornik je napomenuo da ukoliko lekar zahteva ili primi novac da bi izdao lažno opravdanje direktno čini i krivično delo primanja mita, za koje su zaprećene visoke kazne zatvora.

Osim krivične odgovornosti, lekaru koji zloupotrebljava ovlašćenja preti i gubitak prava na rad, objasnio je sagovornik.

“Zakon o zdravstvenom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 25/2019, 92/2023 i 109/2025 - dr. zakon) je nedvosmislen. Član 146. ovog zakona eksplicitno nalaže da Republički fond, ukoliko utvrdi zloupotrebu ovlašćenja od strane izabranog lekara, podnosi inicijativu nadležnoj komori za oduzimanje licence. Osuđujuća presuda za zloupotrebu službenog položaja predstavlja osnov za pokretanje ovog postupka. Osim toga, lekar može odgovarati i prekršajno”, rekao je advokat Anđelković.

Na raznim sajtovima mogu se, bez provere o validnosti, poručiti pečati po želji. Ukoliko je neko krivotvorio pečat zdravstvene ustanove, kako bi to prodao i takav čin ima ime u zakonu.

“Izrada i prodaja opravdanja sa lažnim pečatom direktno potpada pod krivično delo falsifikovanje isprave. Pošto je lekarsko opravdanje javna isprava, primenjuje se teži oblik ovog dela, za koji je zaprećena kazna zatvora od tri meseca do pet godina”, objasnio je sagovornik.

Sve i da je napravljena namerna greška na pečatu, kako bi se razlikovao od originalnog, to ne predstavlja olakšavajuću okolnost. Prema rečima sagovornika, za sud je bitna namera učinioca da stvori privid autentičnosti radi obmane, a ne savršenstvo falsifikata. Samo pribavljanje lažne isprave radi dalje upotrebe odnosno prodaje je kažnjivo.

Ukoliko u ovakvim obmanama nije učestvovao lekar, a nije reč ni o krivotvorenju pečata, već su fotografije generisane putem veštačke inteligencije to ne isključuje još jedno krivično delo – prevaru.

“Učinilac lažnim prikazivanjem činjenica (da nudi validan ili upotrebljiv dokument) dovodi kupca u zabludu kako bi ga naveo da plati za bezvredan proizvod, čime sebi pribavlja protivpravnu imovinsku korist. Kazne za prevaru kreću se od zatvora od šest meseci do pet godina i novčane kazne, a mogu biti i znatno više, ukoliko je pribavljena imovinska korist u većem iznosu”, kazao je advokat Anđelković.

Osobe koje kupuju i koriste lažna opravdanja, takođe, snose ozbiljnu krivičnu odgovornost, što potvrđuju i zakon i sudska praksa.

“Falsifikovanje isprave je najčešće krivično delo koje kupac čini. Zakon kažnjava ne samo onoga ko pravi već i onoga ko lažnu ispravu upotrebi kao pravu. Predaja lažnog opravdanja školi je upravo radnja upotrebe”, objasnio je advokat.

Takođe je naglasio da predajom lažnog opravdanja roditelj dovodi u zabludu školu da u javnoj ispravi (dnevniku) overi neistinit podatak, da je odsustvo učenika opravdano. To se, kako je istakao, u zakonu tretira kao navođenje na overavanje neistinitog sadržaja.

“Ukoliko se opravdanje nabavlja direktnim plaćanjem lekaru, kupac čini krivično delo davanja mita. U situaciji kada kupac naručuje i plaća lažno opravdanje od lekara, on se može smatrati i pomagačem u izvršenju krivičnog dela zloupotrebe službenog položaja, jer svesno pomaže lekaru u izvršenju dela”, zaključio je advokat Marko Z. Anđelković.

Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.


Izvor: Vebsajt Politika, Anica Mihajlović, 26.10.2026.
Naslov: Redakcija