ZAKON O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU: Penale za penzije ukinuti posle 70 godina starosti. Zahtev da učešće u prosečnoj zaradi dostigne 55 odsto i uvođenje porodičnih dodataka
Za 14 godina penzije su u Srbiji povećane 160 odsto i prosečna prinadležnost sada iznosi 56.826 dinara, dok je pre 12 godina bila na oko 22.000 do 23.000 dinara. Novo redovno usklađivanje penzija sledi u decembru za oko 7,5 odsto. S trenutnim iznosom od 56.826 dinara, prosečna penzija učestvuje u prosečnoj zaradi sa 49,4 odsto za penzionere fonda zaposlenih, 46,8 za sve kategorije penzionera, 42,8 kada je reč o samostalcima i za poljoprivrednike je ovaj odnos tradicionalno najniži i iznosi 20,3 procenata, pokazuje zvanična statistika Fonda PIO.
Predlozi koje Udruženje sindikata penzionera Srbije planira da uputi novoj vladi treba da imaju za cilj zaštitu životnog standarda najstarijih kroz usklađivanje penzija sa stvarnim troškovima i ukidanje kaznenih poena za prevremeno penzionisanje.
- Najvažniji zahtev je da se do kraja naredne godine učešće penzija u prosečnoj zaradi poveća na 55 odsto, ali i da redovno usklađivanje bude veće od sadašnjih 7,5 odsto jer penzije i dalje mnogo zaostaju za rastom zarada, a pri tome je njihovo učešće u BDP sada na nivou od 9,8 odsto, što je ključno za određivanje modela i procenta usklađivanja penzija - kaže Grujić.
Među predlozima koje je ovo udruženje pripremilo za novu vladu je i zahtev za ukidanje penala za prevremeno penzionisanje, i to tako što bi se ove kazne ukidale kada penzioner navrši 70 godina, a u penziju je otišao pre 65. godine i 40 godina radnog staža. Dakle, izmeniti Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju ("Sl. glasnik RS", br. 34/2003, 64/2004 - odluka USRS, 84/2004 - dr. zakon, 85/2005, 101/2005 - dr. zakon, 63/2006 - odluka USRS, 5/2009, 107/2009, 101/2010, 93/2012, 62/2013, 108/2013, 75/2014, 142/2014, 73/2018, 46/2019 - odluka US, 86/2019, 62/2021, 125/2022, 138/2022, 76/2023 i 94/2024) u tom delu kaznenih poena. Takođe će se zahtevati da u slučaju smrti supružnika onaj ko ostaje uz svoju penziju prima i dodatnih 30 odsto od preminulog, što se već primenjuje u pojedinim zemljama Evropske unije, objašnjava sagovornik.
Ono što je takođe važno, dodaje Grujić, jeste da se prestane s podržavljenjem penzijskog fonda, odnosno da u Upravnom odboru bude zastupljen jednak broj predstavnika države, sindikata, penzionera, kako država više ne bi jedina koja odlučuje u ime najstarije populacije.
Studentska lista predlaže početkom nedelje plan za oko 1,7 miliona penzionera u Srbiji prema kojem bi usklađivanje penzija bilo dva puta godišnje kako bi njihovi iznosi pravovremeno pratili kretanje zarada i cena i dodatno povećanje najnižih penzija za pet odsto, uz ciljanu pomoć najugroženijima. U planu je i socijalna penzija za starije od 65 godina bez prava na penziju, u visini minimalne poljoprivredne penzije.
Kako se navodi u programu, cilj predloženih mera je očuvanje kupovne moći penzionera i obezbeđivanje dodatne finansijske sigurnosti građanima s najnižim primanjima. Za korisnike najnižih penzija predviđeno je dodatno povećanje od pet odsto iznad redovnog usklađivanja, dok bi materijalno ugroženi penzioneri dobijali ciljanu podršku koja bi se direktno finansirala iz budžeta.
Program predviđa i izmene u oblasti porodičnih penzija. One koje su niže od zakonskog minimuma dopunjavale bi se do odgovarajućeg minimalnog iznosa, dok se predlaže i ciljana doplata do 15 odsto penzije preminulog supružnika. Jedna od predloženih novina jeste uvođenje socijalne penzije za građane starije od 65 godina koji nemaju dovoljno radnog staža ili nisu ostvarili pravo na penziju.
Prema programu, pun iznos socijalne penzije odgovarao bi minimalnoj poljoprivrednoj penziji, čime bi se obezbedila osnovna finansijska sigurnost osobama koje nemaju penzijska primanja. Predlaže se i posebna podrška roditeljima i negovateljima koji intenzivno brinu o deci ili odraslim članovima porodice zavisnim od tuđe nege. Za njih bi država iz budžeta uplaćivala doprinose, uz mogućnost priznavanja do pet godina penzijskog staža tokom radnog veka.
Zasad još niko od njih nije rekao šta je s predlogom oporezivanja najviših penzija, čime će se oštetiti svi oni koji su godinama uplaćivali najviše doprinose i time po zakonu stekli najvišu penziju. Dakle, ko ima pravo da bilo kome zavlači ruku u džep i oporezuje ga na nešto što je stekao za vreme trajanja radnog staža.
Sve navedene mere zasad predstavljaju samo programske predloge Studentske liste, a njihova eventualna primena zahtevala bi odgovarajuće izmene propisa i obezbeđivanje sredstava za finansiranje.
Kompanija Paragraf Lex ne preuzima odgovornost za tačnost i istinitost informacija prenetih iz spoljnih sadržaja odnosno drugih izvora, kao i za štetu koja eventualno iz toga, proistekne. Sve informacije objavljene u sekciji "Vesti" su namenjene u svrhu opšteg informisanja.
Izvor: Vebsajt Politika, Jasna Petrović Stojanović, 07.11.2026.
Naslov: Redakcija










