Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

ZAKON O OZAKONJENJU OBJEKATA: Odgovori Ministarstva građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture na pitanja o legalizaciji


Zakon o ozakonjenju objekata ("Sl. glasnik RS", br. 96/2015 - dalje: Zakon) stupio je na snagu 27. novembra 2015. godine.

Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture daje odgovore na neka od pitanja vlasnika nelegalno sagrađenih objekata.

* U našem malom gradu nijedna ovlašćena geodetska radnja ne želi i ne sme da upiše i overi visinu slemena na kopiji plana, što je obaveza. To pravdaju time da po Zakonu o katastru i premeru ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 18/2010, 65/2013, 15/2015 - odluka US i 96/2015), ne smeju da menjaju originalni dokument jer će im biti napisane krivične prijave. Šta uraditi u toj situaciji? Stambeno-poslovni objekat je izgrađen 1994. godine. Pre izgradnje katastarska parcela je omeđena i objekat izgrađen, ali sa odstupanjem u visini (ima ceo jedan sprat više). U međuvremenu, firma koja je gradila objekat je ugašena i više ne postoji. U međuvremenu, u katastru prelaskom sa analognog na digitialni plan, objekat je "pao" delom i u vodno zemljište. Koja je procedura da se ozakoni ovakav objekat?

Zakonom je predviđena i situacija u kojoj investitor nije poznat ili nije dostupan, te neće biti smetnje da se utvrdi vaša legitimacija u postupku. Dokaz o odgovarajućem pravu će od vas zatražiti nadležni organ, ali tek kada utvrdi postojanje prethodnih uslova za ozakonjenje, po službenoj dužnosti. Ukoliko vaš objekat "pada" i na vodno zemljište, zavisno od zone zaštite, nadležni organ će službenim putem zatražiti saglasnost od upravljača tog javnog dobra, te zavisno od odgovora upravljača - zavisiće i dalji tok postupka ozakonjenja.

*Interesuje me u vezi sa procedurom legalizacije po novom Zakonu da li ulaze u obzir i prijave za uknjiženje nelegalnih objekata po "Veljinom" zakonu, koje su predavane u istim rokovima kao i za prethodnu legalizaciju?

Za sve zahteve koji nisu rešeni u nadležnim službama za katastar nepokretnosti, važi i primenjivaće se Zakon. Postupak se pokreće po službenoj dužnosti, te vaš naknadni zahtev nije potreban, niti je propisano Zakonom da vi podnosite novi zahtev.

* Izgradio sam stambeni objekat sa građevinskom dozvolom 2012. godine, ali sam delimično odstupio od toga tako što sam objekat približio komšiji za jedan metar. Građevinska inspekcija je donela pravosnažnu, izvršnu odluku da taj zid porušim i pomerim na propisanih četiri metra odstojanja od susednog objekta kao što je u dozvoli. To nije tehnički izvodljivo, jer se tu nalazi stepenište za sprat. Mogu li legalizovati ovakav objekat?

Odgovor na ovo pitanje daće nadležni organ za ozakonjenje, kada izvrši uvid u spise predmeta i druge dokaze. Odgovor na konkretno pitanje zavisi od mnogo činilaca: kada je i da li je u prethodnom postupku podnet zahtev za legalizaciju, ukoliko jeste: kako je okončan, da li je i kada doneto rešenje o rušenju. Dakle, nadležni organ će ocenom svih dokaza rešiti i ovaj slučaj.

* Imam vikendicu na Kosmaju, opština Sopot, građenu 80-ih godina, koju hoću da legalizujem. Da li mi je potrebna kompletna dokumentacija, kao i za legalizaciju kuće za stanovanje, ili postoji skraćena procedura? Kolika je cena taksa za vikendice?

Dokumentacija koja je potrebna je propisana Zakonom, a u vašem slučaju verovatno je da ćete, po obaveštenju nadležog organa, morati da dostavite izveštaj o zatečenom stanju objekta, kao dovoljan tehnički dokument, kao i dokaz o odgovarajućem pravu na zemljištu na kome je objekat sagrađen. Po utvrđivanju ispunjenosti uslova za ozakonjenje, nadležni organ će utvrditi visinu takse za ozakonjenje, a koja zavisi od površine kuće za odmor. Ako je predmetna kuća površine do 100m2, taksa za ozakonjenje u tom slučaju iznosi 5.000 dinara.

* Imam porodičnu kuću izgrađenu 1955. godine koja je upisana u katastru. Dogradio sam sprat 1973. na postojećoj kući i posedujem građevinsku dozvolu za rekonstrukciju i izgradnju iz 1973. godine, ali nemam dozvolu iz 1955. godine kada je kuća izgrađena... Mene zanima u kakvom je statusu kuća? Da li mi je potrebna legalizacija ili ne? Napominjem da je kuća upisana u katastar i da je moje pravo svojine i na kući i na zemljištu koje je građevinsko, posedujem i rešenje o kućnom broju i dozvolu za rekonstrukciju i dogradnju.

Vaš objekat, na osnovu vaših navoda, nije predmet ozakonjenja, već imate objekat koji je upisan u javnu knjigu o evidenciji nepokretnosti i pravima na njima, te u navedenoj situaciji nije potrebno sprovoditi postupak ozakonjenja.

* I dalje sam veoma zbunjena po pitanju legalizacije stana u zgradi sagrađenoj bez građevinske dozvole. Sa jedne strane dolaze informacije o mogućnosti pojedinačne legalizacije stanova bez saglasnosti ostalih vlasnika stanova, sa druge strane da je to nemoguće uraditi bez prethodne legalizacije cele zgrade. Šta ako, u zgradi koja ima 35 stanova, nas 10 želi da uradi legalizaciju a ostalih 25 ne želi? Ko plaća one silne troškove za legalizaciju cele zgrade, da li smo to nas deset koji želimo da legalizujemo naše stanove? I koja je, uopšte, procedura za legalizaciju stanova u ovakvim objektima?

Odgovor na vaše pitanje zavisi od činjenice da li je investitor poznat i dostupan. Ukoliko je odgovor da je investitor nepoznat ili nedostupan - tada će biti primenjene odredbe Zakona propisane za ovu situaciju - prvo će biti ozakonjena zgrada, a potom i posebni delovi zgrade. Taksa propisana Zakonom u ovoj situaciji se ne plaća za celu zgradu, već se plaća za svaki stan pojedinačno. Na primer, ako je vaš stan površine do 100 m2, tada vi plaćate taksu u iznosu od 5.000 dinara.

* U Zemunu sam napravila objekat - kuću od 78 kvm u porodičnom dvorištu, kuća je stavljena pod krov, postavljen je PVC i sav vodovod i električne instalacije su završene unutar objekta ali ne i dovedene do objekta. Interesuje me šta, kako i kojim redom treba da preduzmem da bih legalizovala isti?

Prema vašim navodima, predmetni objekat jeste predmet ozakonjenja, a ispunjenje ovog uslova - stepena završenosti i izgrađenosti objekta utvrdiće u konkretnom slučaju nadležni organ za ozakonjenje.

* Moja kuća, koju želim da legalizujem, ima 274,98 metara kvadratnih, a garaža i spremište za ogrev, odnosno ostava koji su odvojeni od kuće imaju površinu 27 metara kvadratnih, pa me interesuje koliku taksu za legalizaciju treba da platim? Kuća je u 5. zoni Beograda u opštini Palilula.

Predmet ozakonjenja, u konkretnom slučaju, jesu porodična kuća i pomoćni objekti, za koje su, shodno članu 34. Zakona, predviđene takse u iznosu od 20.000 dinara za kuću i 5.000 dinara za pomoćni objekat.

* Kako pokrenuti postupak za upotrebnu dozvolu ako organ koji je izdao privremenu dozvolu odlaže ili neće da pristupi izdavanju upotrebne dozvole?

Svi organi moraju da primenjuju zakone koji su na pravnoj snazi. Objekti izgrađeni sa privremenom dozvolom nisu predmet ozakonjenja, već se za njih pribavlja upotrebna dozvola u redovnom postupku, pred organom koji je izdao privremenu građevinsku dozvolu.

Izvor: Vebsajt Novosti, V.N. 23.06.2016.
Naslov: Redakcija