Zastava Bosne i Hercegovine
Email Print

NACRT ZAKONA O VISOKOM OBRAZOVANJU: Mišljenje Zaštitnika građana na tekst Nacrt zakona


Zaštitnik građana dostavio je Ministarstvu prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Mišljenje na tekst Nacrta zakona o visokom obrazovanju, u kome se između ostalog navodi sledeće:

Tekst Nacrta zakona u celini predstavlja unapređenje visokoškolskog obrazovanja, jer se njime uređuju i preciziraju brojne odredbe čije je odsustvo, Odnosno nedovoljna preciznost bila izvor problema sa kojima su se susretali studenti i zaposleni u visokoškolskim ustanovama. Zaštitnik građana posebno pozdravlja odredbu Nacrta zakona kojom je kao cilj visokog obrazovanja postavljeno povećanje broja stanovnika sa visokim obrazovanje, kao i odredbe kojima se preciznije uređuju pitanja od značaja za izbor u zvanja, zasnivanje radnog odnosa u visokoškolskoj ustanovi, proces akreditacije i provere kvaliteta, prava studenata, kao i jačanje uloge Ministarstva kroz adekvatniji inspekcijski nadzor i ovlašćenja u pogledu kvaliteta rada visokoškolske ustanove.

Zaštitnik građana naročito, pozdravlja napore predlagača Nacrta zakona da unapredi položaj studenata sa invaliditetom u oblasti visokog obrazovanja.

Načelne primedbe

Odredbama Nacrta zakona propisane su određene pogodnosti za studente sa invaliditetom koji do sada nisu u toj meri bili prepoznati u oblasti visokog obrazovanja. Međutim u nekim odredbama Nacrta zakona položaj studenata sa invaliditetom izjednačava se sa položajem studenata upisanih po afirmativnim merama (npr. član 103. stav 4. Nacrta). To dovodi do zaključka da studenti sa invaliditetom ne spadaju u grupu onih lica koja će biti upisana po afirmativnim merama.

Zaštitnik građana u vezi sa napred navedenim, ističe da je neophodno određene posebno ranjive grupe građana podvesti pod afirmativne mere, odnosno garantovati im pristup obrazovanju uz dodatna prava kako bi im se omogućilo dostizanje ravnopravnog položaja i jednakih mogućnosti u ostvarivanju prava u oblasti obrazovanja.

Takođe, mišljenja je da je potrebno odredbama Nacrta zakona urediti i pravo na zapošljavanje osoba sa invaliditetom i pripadnika romske nacionalnosti primenom afirmativnih mera, pri jednakim uslovima kandidata, kako za nastavno, tako i za nenastavno osoblje visokoškolske ustanove.

Kako "afirmativne" mere daju određenim grupama građana posebna prava, Zaštitnik građana smatra da je neophodno da se budući titulari tih afirmativnih mera, kao i same mere precizno utvrde zakonom, jer se prava i obaveze građana saglasno Ustavu Republike Srbije ("Sl. glasnik RS", br. 98/2006) mogu utvrđivati samo zakonom. Podzakonskim aktom se iste mogu bliže razrađivati.

Sa duge strane, Zaštitnik građana je mišljenja da je potrebno u tekstu Nacrta zakona, posebnim članom propisati zabranu svih oblika diskriminacije u skladu sa odredbama Zakona o zabrani diskriminacije ("Sl. glasnik RS", br. 22/2009), a po ugledu na odredbe člana 44. Zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja ("Sl. glasnik RS", br. 72/2009, 52/2011, 55/2013, 35/2015 - autentično tumačenje, 68/2015 i 62/2016 - odluka US), Odnosno člana 110. Nacrta zakona o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja, koji se ne primenjuje na visoko obrazovanje. Tom Odredbom potrebno je propisati da se zabrana svih oblika diskriminacije odnosi na sve oblike nastave i sve aktivnosti koje visokoškolska ustanova sprovodi u ostvarivanju delatnosti visokog obrazovanja, uključujući i primenu i ostvarivanje principa autonomije univerziteta i principa akademskih sloboda, kao i na udžbenike i literaturu koja se u visokoškolskoj ustanovi koristi i sprovođenje ispita. Na taj način obezbeđuje se da autonomija univerziteta i akademska sloboda izbora metoda interpretacije nastavnih sadržaja ne obuhvata iznošenje diskriminatornih stavova, govor mržnje i izlaganje ličnih stavova i mišljenja kojima se krše i ugrožavaju ljudska prava i slobode, čast, ugled i dostojanstvo studenata i kojima se stvaraju, podstiču i podržavaju predrasude i stereotipi. Iskustva Zaštitnika građana pokazuju da je ova norma neophodna kako bi se suzbijalo iznošenje diskriminatornih stavova, predrasuda, stereotipa, stavova koji podržavaju i tolerišu nasilje i govora mržnje u nastavi i drugim aktivnostima u vezi sa nastavom, udžbenicima i literaturi, i drugim aktivnostima visokoškolske ustanove, a u cilju učenja studenata vrednostima ljudskih prava i sloboda i demokratskog društva zasnovanog na jednakosti i uvažavanju različitosti. Tolerancija visokoškolskih ustanova prema ovakvim stavovima uglavnom je poticala od stava da je takvo postupanje izraz akademske slobode izbora metoda interpretacije nastavnih sadržaja i načela autonomije univerziteta. Zaštitnik građana je tokom svog rada u brojnim komunikacijama sa studentima i zaposlenima u ustanovama dobijao informacije o sadržajima izlaganja profesora, nastavnika i drugih zaposlenih i sadržajima koje oni objavljuju a kojima su se iznosili stavovi koji promovišu nasilje nad decom i ženama, diskriminišu, stigmatizuju i isključuju PGBTI osobe i pripadnike osetljivih grupa (posebno Romi) i, iznose stereotipi o ulogama žena i muškaraca.

Izvor: Vebsajt Zaštitnika građana, 15.08.2017.
Naslov: Redakcija